Euronews o mimohodu: Balkan bi mogao postati odraz šireg globalnog nesklada

Parada je poslužila kao prilika da Hrvatska pokaže modernizaciju svojih obrambenih kapaciteta, ali i kao "politička poruka u regionalnom kontekstu – "osobito s obzirom na aktualne tenzije sa Srbijom i širi kontekst rata u Ukrajini", piše Euronews.

Sam vojni mimohod pratimo OVDJE.

Od vojne pobjede do strateškog preokreta

Kako europskom čitateljstvu pojašnjava Euronews, "Oluja je pokrenuta 4. kolovoza 1995., a već tri dana kasnije Republika Srpska Krajina prestala je postojati. Time je Hrvatska učvrstila svoj teritorijalni integritet, dok je uspješna ofenziva istovremeno utjecala i na tijek rata u susjednoj BiH, u kojoj su srpske snage bile pod pritiskom NATO-ovih zračnih udara."

Do kraja te iste godine potpisan je Daytonski mirovni sporazum. Hrvatska je, od tada, postala članica NATO-a (2009.) i Europske unije (2013.).

Prikaz nove vojne snage: od sovjetskih MiG-ova do Rafalea

Kako dalje navodi Euronews, Hrvatska koristi priliku da svojim građanima pokaže gdje odlazi 2% BDP-a koliko (zasad) izdvaja za obranu, a dodatna ulaganja su već najavljena.

Analitičar Igor Tabak iz zagrebačkog instituta Obris kaže:

“U posljednjih nekoliko godina kupljeno je mnogo vojne opreme, a još toga stiže. Ova parada bila je prilika da građani to vide.”

Posebno je istaknut prijelaz s istočnih sustava na zapadnu tehnologiju: Hrvatska više ne koristi sovjetske MiG-ove 21, već francuske višenamjenske borbene zrakoplove Rafale, a uskoro će stići i 50 tenkova Leopard 2A8 iz Njemačke.

Također su prikazani i hrvatski dronovi korišteni u Ukrajini, što je, prema Tabaku, značajan iskorak za domaću obrambenu industriju.

Perspektiva iz Beograda: Oluja kao egzodus

Nadalje, Euronews piše:

"Za većinu etničkih Srba, Oluja ostaje simbol prisilnog egzodusa, jer su deseci tisuća Srba tada izbjegli u Srbiju i BiH. Odnosi između Zagreba i Beograda i dalje su zategnuti, dodatno polarizirani odnosima prema ratu u Ukrajini – Srbija je, za razliku od Hrvatske, odbila uvesti sankcije Rusiji", pišu.

Unatoč tome, i Srbija ulaže u modernizaciju vojske: potpisan je ugovor s francuskim Dassaultom za 12 Rafalea vrijednih gotovo dvije milijarde eura, a Beograd uvozi i oružje iz Kine i Rusije, uz vlastitu proizvodnju i izvoz.

Neovisni vojni analitičar i bivši srpski časnik Nikola Lunić upozorava da regija klizi prema utrci u naoružanju koju si ne može priuštiti:

“Odnosi između Zagreba i Beograda nisu prijateljski. Kad jedna strana jača vojsku, druga reagira isto.”

Paralele s globalnim napetostima

Euronews zaključuje da se vojne parade i simbolika snage ponovno vraćaju u regiju – Srbija priprema dvije velike vojne parade, jednu u Pekingu (3. rujna) uz sudjelovanje predsjednika Aleksandra Vučića, te drugu u Beogradu (15. rujna).

S obzirom na rat u Ukrajini, zategnute odnose u Aziji i sve češće pozive na ulaganja u obranu diljem Europe, analitičari upozoravaju da bi Balkan mogao postati odraz šireg globalnog nesklada.

"Hrvatska vojna parada, iako domaćeg karaktera, odražava upravo to – novu fazu u definiranju sigurnosnih prioriteta Europe", piše Euronews.